#SustainableAgriculture #GreenFertilizer #ClimateChangeMitigation #MidwestFarming
Zeleno gnojivo za borbu protiv emisija stakleničkih plinova
Svijet se suočava s rastućom klimatskom krizom, a jedan od glavnih uzroka ove krize su emisije stakleničkih plinova. U srcu poljoprivredne regije Sjedinjenih Država, istraživači se okupljaju kako bi izravno riješili ovaj problem. Suradnja između Državnog sveučilišta Iowa i Državnog sveučilišta Wichita usmjerena je na razvoj sustava koji može revolucionirati gnojiva usjeva i značajno smanjiti njihov utjecaj na okoliš.
Hvatanje otpadnog dušika i ugljičnog dioksida
Ključna inovacija u ovom projektu je hvatanje i iskorištavanje otpadnog dušika i ugljičnog dioksida. Ovi nusprodukti, često povezani s poljoprivrednim otjecanjem, obično se ispuštaju u atmosferu, pridonoseći emisiji stakleničkih plinova. Međutim, ovaj istraživački tim radi na novom pristupu za pretvaranje tih emisija u zeleno gnojivo poznato kao "zelena urea".
Ublažavanje emisija dušikovog oksida
Jedan od primarnih ciljeva ovog pothvata je borba protiv emisija dušikovog oksida, koji je 300 puta jači od ugljičnog dioksida kao stakleničkog plina. Hvatanjem i pretvaranjem otpadnog dušika, istraživači žele razviti održivo i ekološki osviješteno dušično gnojivo. To neće koristiti samo okolišu, već i poljoprivrednim i stočarskim zajednicama srednjeg zapada kojima prijete klimatske promjene.
Potpora Nacionalne zaklade za znanost
Nacionalna zaklada za znanost prepoznala je važnost ovog projekta i pruža mu značajnu potporu. Uz četverogodišnju bespovratnu pomoć od 4 milijuna dolara iz Osnovanog programa za poticanje konkurentskog istraživanja (EPSCoR), ovo će istraživanje imati značajan utjecaj. Potpore EPSCoR-a osmišljene su za poboljšanje znanstvene infrastrukture i sposobnosti diljem zemlje, a ova posebna potpora spada u kategoriju programa “Track 2”, koja je usmjerena na unapređenje istraživanja klimatskih promjena i sposobnosti otpornosti.
Dva tima, jedna misija
Projekt je podijeljen između dva tima predvođena stručnjacima u svojim područjima. Na Sveučilištu Iowa State, Wenzhen Li predvodi istraživanje, s multidisciplinarnim timom koji se fokusira na materijale, procese i reaktore za elektrokemijsko hvatanje i pretvorbu otpadnog dušika i ugljičnog dioksida. Također su posvećeni edukaciji farmera i stočara o prednostima ovog novog zelenog gnojiva.
U Kansasu, Shuang Gu, izvanredni profesor strojarstva na Sveučilištu Wichita, vodi brigu. Njegov tim je odgovoran za hvatanje i koncentriranje nitrata, proučavanje mikrobnih zajednica u tlu i provođenje procjena životnog ciklusa zelenih gnojiva. Oni će također analizirati društvene učinke usvajanja ovih ekološki prihvatljivih gnojiva.
Holistički pristup održivosti
Ovaj zajednički napor nadilazi stvaranje novog zelenog gnojiva. Cilj mu je izgraditi cijeli sustav tehnologija i znanja za sveobuhvatnu borbu protiv emisija dušikovog oksida iz gnojiva. To uključuje hvatanje otpadnog dušika i ugljičnog dioksida, sintetiziranje zelene uree i provođenje rigoroznih analiza ekoloških i ekonomskih prednosti zelenih gnojiva.
Iskorištavanje obnovljive energije
Kako bi dodatno poboljšali održivost, istraživači planiraju napajati svoj proces elektrokemijske sinteze energijom vjetra i sunca, iskorištavajući obilje obnovljivih izvora energije dostupnih u Iowi i Kansasu. Ovaj pristup usklađen je sa širim ciljem smanjenja ugljičnog otiska povezanog s proizvodnjom gnojiva.
Jačanje poljoprivrede srednjeg zapada
U konačnici, ova se inicijativa odnosi na jačanje poljoprivrede Srednjeg zapada, srca američke poljoprivrede. Smanjenjem emisija dušikovog oksida i nuđenjem ekološki prihvatljive alternative tradicionalnim gnojivima, ovo bi istraživanje moglo pridonijeti dugoročnom prosperitetu poljoprivrede na Srednjem zapadu, a istovremeno se baviti izazovima klimatskih promjena.
Prema riječima istraživača, “Živeći na Srednjem zapadu – srcu poljoprivrede – osjećali smo se obveznima učiniti nešto kako bismo ublažili ovaj nacionalni problem stakleničkih plinova, emisije dušikovog oksida. Dušikovo gnojivo bez dušikovog oksida moglo bi ojačati dugoročni napredak i prosperitet poljoprivrede Srednjeg zapada, a istovremeno ublažiti probleme klimatskih promjena.”
Kako projekt napreduje, on ima potencijal ne samo transformirati poljoprivredne prakse na Srednjem zapadu, već i poslužiti kao model za održivu poljoprivredu u cijelom svijetu. Ovaj inovativni pristup pokazuje da rješavanje problema klimatskih promjena može ići ruku pod ruku s povećanjem otpornosti poljoprivrede i ekonomske održivosti.