Kako klimatske promjene postaju sve ozbiljnije i raširenije diljem svijeta, od vitalne je važnosti promatrati i razumjeti reakcije glavnih usjeva kada su podvrgnuti različitim abiotičkim (ekološkim) stresovima. Dva ekološka stanja s kojima se usjevi u Ujedinjenom Kraljevstvu suočavaju su suša i poplave. Zajedno s visokim temperaturama, one mogu biti katastrofalne za prinose i imati posredne učinke na kvalitetu hrane, cijene hrane, dostupnost sjemena i kvalitetu. Nedavno 2020., vrlo vlažna zima praćena vrlo sušnim proljećem negativno je utjecala na sve usjeve u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Zdrav rast biljaka i prinosi usjeva određeni su višestrukim čimbenicima: vodom, hranjivim tvarima, temperaturom, strukturom i kemijskim sastavom tla te svjetlom. Budući da se trenutna klima mijenja brže nego što se biljke mogu prilagoditi, to predstavlja temeljni problem za poljoprivredu, a kao rezultat toga usjevi su na mnogo načina izazovni. Kako bi se povećala otpornost usjeva na abiotičke (ekološke) i biotičke (patogene – štetočine i bolesti) stresove, važno je identificirati nove sorte usjeva koje imaju više razine otpornosti na jedan ili više ovih privremenih stresova tijekom svog životnog vijeka.
Da bi se to postiglo, potrebno je identificirati temeljne gene koji kontroliraju te poželjne osobine otpornosti. Biljni znanstvenici to mogu učiniti razvojem eksperimenata koji se nazivaju fenotipski testovi, koji pretražuju široku paletu biljaka na poželjna svojstva (fenotipove) koja se zatim povezuju s određenim genima. Ovo je izuzetno koristan alat ne samo za identifikaciju i usklađivanje gena sa specifičnim karakteristikama (fenotipovima), već i za identifikaciju svih gena koji su možda izgubljeni iz trenutnih komercijalnih sorti usjeva koje su selektivno uzgajane kako bi dobro funkcionirale u optimalnim uvjetima, gdje stres drže se podalje navodnjavanjem, pesticidima i upotrebom gnojiva.
Jedan pristup financirala je Defra kroz Vegetable Genetic Improvement Network (VeGIN). VeGIN ima pristup Jedinici za genetske resurse povrća (GRU) u Centru za usjeve Warwick, gdje se čuvaju, dokumentiraju i istražuju tisuće sorti različitih vrsta usjeva. VeGIN populacije ne uključuju samo moderne sorte, već i divlje roditeljske srodnike i naslijeđene sorte usjeva koje danas jedemo, prikupljene iz cijelog svijeta. Ove biljne sorte predstavljaju potencijalne izvore nove genetske raznolikosti, koju potom mogu koristiti uzgajivači za uspostavljanje usjeva s većom tolerancijom na biotičke (patogene) i abiotičke (ekološke) izazove.
Pročitajte cijeli članak na www.foodsecurity.ac.uk.