Poljoprivreda u zatvorenom prostoru, također poznata kao vertikalna poljoprivreda, u posljednje je vrijeme bila na naslovnicama kao jedan od najbrže rastućih AgroTech sektora. Prema Crunchbaseu, 2022. godine vertikalne farme primile su četiri od pet najvećih ulaganja u AgroTech startupe. Neki od najbolje financiranih startupa za poljoprivredu u zatvorenom prostoru u 2022. bili su Plenty, Gotham Greens, Soli Organic, Source.ag i ioCrops. Međutim, još uvijek postoji izazov s kojim se suočava uzgoj u zatvorenim prostorima – trenutno se u ovim objektima može uzgajati samo nekoliko usjeva.
Podaci s Crunchbasea pokazuju da je 2022. bila najbolja godina za uzgoj u zatvorenom prostoru u smislu ulaganja rizičnog kapitala. Međutim, problem s uzgojem u zatvorenom prostoru je taj što je ograničen na samo nekoliko usjeva kao što su salata, špinat i osjetljivo bilje. Pšenica, kukuruz, soja i drugi usjevi koji čine većinu naše ponude hrane trenutno se ne uzgajaju u ovim objektima. "Izazov je u tome što se samo nekoliko usjeva može uzgajati u zatvorenom", kaže Matt Ryan, izvršni direktor tvrtke Soli Organic. Prema njegovim riječima, to je puno skuplje, au budućnosti će se mnoge kulture i dalje uzgajati na poljima.
Unatoč ovim izazovima, uzgoj u zatvorenim prostorima ima potencijal za revoluciju u poljoprivredi. Uzgojem usjeva u kontroliranom okruženju, uzgoj u zatvorenom prostoru eliminira potrebu za pesticidima, herbicidima i drugim štetnim kemikalijama koje se uobičajeno koriste u konvencionalnom uzgoju. Uz to, uzgoj u zatvorenim prostorima može znatno smanjiti potrošnju vode i potrebu za zemljištem, što ga čini idealnim rješenjem za urbana područja s ograničenim prostorom.
Tehnologija i otvorena polja: izazovi i mogućnosti za poljoprivredu
Poljoprivreda je jedan od najvažnijih sektora globalnog gospodarstva koji osigurava hranu i sirovine za rastuće stanovništvo. Poljoprivrednici i agronomi suočavaju se s mnogim izazovima, uključujući klimatske promjene, degradaciju tla te štetnike i bolesti. Posljednjih godina tehnologija se pojavila kao moćan alat za povećanje produktivnosti i održivosti u poljoprivredi. Međutim, ne mogu sve farme imati jednaku korist od ovih poboljšanja.
Velike farme koje uzgajaju usjeve kao što su kukuruz i soja, koje pokrivaju većinu obradivih površina i brzo usvajaju nove tehnologije, obično imaju prednost pred manjim farmama. Neke od najboljih organizacija za uzgoj usredotočuju se isključivo na te usjeve zbog njihove profitabilnosti. Jacqueline Heard, izvršna direktorica Enko Chema, startupa koji proizvodi pesticide, kaže: “Neke od najboljih uzgojnih organizacija čak se i ne zamaraju manjim usjevima. Fokusiraju se samo na kukuruz i soju jer od njih mogu zaraditi mnogo novca.”
Još jedan izazov je da tehnologije poput robota i umjetne inteligencije uvelike ovise o uslugama u oblaku. Međutim, mnoge farme nemaju pristup širokopojasnom internetu ili im je veza preslaba. U SAD-u se, primjerice, oko 20% farmi suočava s ovim problemom. Unatoč tome, umjetna inteligencija i prediktivna analitika bit će ključni za farme na otvorenom u budućnosti, čak i ako trenutno nisu dostupni zbog infrastrukturnih ograničenja.
Povijesni prosjeci više nisu točni za procjenu prinosa usjeva, osobito u svjetlu klimatskih promjena. Stoga su sve važniji startupi koji razvijaju tehnologije za farme na otvorenom. Na primjer, Enko Chem proizvodi pesticide i herbicide koji ne štete biljkama ili vodnim resursima. Prema Crunchbaseu, tvrtka je prikupila 10 milijuna dolara u rundi financiranja serije C u siječnju. Inari, startup za uređivanje genoma sjemena, ima za cilj povećati otpornost usjeva i prinos uz smanjenje potrošnje vode. Tvrtka tvrdi da može povećati prinose soje za 20%, a prinose kukuruza za 10% uz korištenje 40% manje vode.