#poljoprivreda #staklenik #proizvodnja povrća #Kazahstan #poljoprivrednaekonomika #troškovi energije #državna potpora
Prema najnovijim podacima s Energyprom.kz, korištena površina staklenika u Kazahstanu smanjila se s gotovo 1,500 hektara na samo 1,200 hektara, što predstavlja pad od 18.1%. Glavni čimbenik koji je doprinio ovom negativnom trendu bilo je smanjenje površina staklenika u vlasništvu poljoprivrednika, što je činilo smanjenje od 210.3 hektara ili 24.7% u 2022. Industrijski staklenici poljoprivrednih poduzeća također su doživjeli pad, iako manje značajan, s smanjenje za 43 ha ili 16.4%.
Kao rezultat smanjenja stakleničkih površina, ukupna proizvodnja krastavaca i rajčica uzgojenih u zaštićenom tlu 2022. godine dosegnula je samo 182,400 tona, gotovo jednu trećinu manje od 256,500 tona ubranih 2021. godine.
Južne regije Kazahstana, uključujući Turkistan, Almaty, Zhambyl i Shymkent, čine 76.3% ukupne proizvodnje povrća u stakleniku. Ove regije imaju povoljne klimatske uvjete, zbog čega je uzgoj usjeva u zatvorenim kompleksima jeftiniji u usporedbi s oštrijim zimama u sjevernim i istočnim regijama. Farme regije Turkistana prednjače u opskrbi povrća iz staklenika na kazahstanska tržišta.
Međutim, zima 2022. imala je katastrofalan učinak na južne stakleničke farme zbog neviđenih niskih temperatura. Mnoga staklenička poduzeća pretrpjela su ogromne gubitke, a predstavnik Saken Kanibekov iz Udruge stakleničkih i hortikulturnih poljoprivrednika regije Turkistan i Shymkent izvijestio je da se 90% južnih stakleničkih farmi sada približava bankrotu.
Jedan od glavnih izazova s kojima su se poljoprivrednici s juga suočili tijekom zime bila je kritična situacija s opskrbom ugljenom. Kada su temperature pale na minus 30 stupnjeva Celzijevih, mnogim je staklenicima nedostajalo goriva za grijanje. Čak i blagi pad temperature na nekoliko dana može uništiti sezonski rad za stakleničke usjeve. Kao rezultat toga, farmeri su morali odbaciti tone nezrelih smrznutih rajčica.
Međutim, nestašica i visoka cijena goriva samo su jedna stavka na dugom popisu prepreka koje ometaju razvoj stakleničkog poslovanja u Kazahstanu. Više od pet godina stručnjaci Udruge južnih staklenika upućuju dopise Ministarstvu poljoprivrede, premijeru i predsjednici države ističući loše stanje u ovom sektoru poljoprivrede. Sistemski problemi industrije pridonose visokoj cijeni povrća, a izvan sezone domaći proizvodi ne mogu se cijenom natjecati s uvoznim krastavcima i rajčicama. Čak i ako uzmemo u obzir logistiku i druge izvozne troškove, dobavljači iz susjednih srednjoazijskih zemalja ulaze na kazahstansko tržište po nižim cijenama. Predstavnik Udruge napomenuo je da kazahstanski farmeri rade pod nekonkurentnim uvjetima zbog značajnih razlika u cijenama komunalnih usluga.
Kako bi se izjednačili uvjeti za kazahstanske agronome i poduzetnike u usporedbi s njihovim kolegama u susjednim zemljama, poljoprivrednici već dugo potiču vladu da uvede državne subvencije po hektaru za staklenike i djelomičnu naknadu za energetske resurse. Prema riječima ministra poljoprivrede Erbola Karashukeeva, vlada je spremna dati takve subvencije poljoprivrednicima u staklenicima, ali oni prvo moraju dobiti potvrdu o usklađenosti s proizvodnim tehnologijama.
U međuvremenu, dok su dana obećanja da će se riješiti problemi poljoprivrednika, cijene povrća iz staklenika u kazahstanskim trgovinama značajno su premašile stopu inflacije hrane. Ovaj nesrazmjer je posebno uočljiv kada se usporedi indeks cijena krastavaca s prosječnim indeksom prehrambenih proizvoda. Tijekom vrhunca sezone za povrće iz staklenika, od prosinca do ožujka, cijena po kilogramu krastavaca kretala se od 957 do 1,244 tenge, što je povećanje od 47.5% do 56.8%. Nasuprot tome, prosječno povećanje cijena bilo je unutar 25% do 26%.
Cijene rajčica izvan sezone također su prelazile 1,000 tengi po kilogramu, ali u usporedbi s krastavcima, inflatorni indeksi za rajčice nisu bili tako dramatično visoki, u rasponu od 20% do 32%.
Smanjenje stakleničkih površina u Kazahstanu predstavlja značajne izazove za poljoprivredni sektor zemlje, a posebno utječe na proizvodnju povrća. Smanjenje obradivih površina i posljedično smanjenje prinosa doveli su do povećanog oslanjanja na uvezeno povrće iz staklenika. Poljoprivrednici se suočavaju s brojnim preprekama, uključujući visoke troškove energije, ovisnost o uvoznim inputima i neadekvatnu državnu potporu. Potrebne su hitne mjere, kao što su državne subvencije i naknade za energetske resurse, kako bi se staklenička industrija revitalizirala i osigurala njezina održivost.