Thomas Lilja uložio je 7.5 milijuna kruna u novu stakleničku rasvjetu za svoj uzgoj rajčica. No rekordno visoke cijene struje tjeraju ga da je smanji. 30 tona rajčice ode u otpad i sada odustaje od sna o cjelogodišnjem uzgoju. "To je račun koji moramo platiti za dugoročnu lošu energetsku politiku", kaže on za TN.
– Sad je pola uroda uvenulo. Ozimnica je zatvoreno poglavlje za ovu tvrtku jer ne vidim napredak u sljedećih deset godina. To je račun koji moramo platiti zbog dugotrajne loše energetske politike u Švedskoj, kaže Thomas Lilja, izvršni direktor Elleholmove farme rajčica u Blekingeu.
Prošlog je proljeća u svoje plastenike ugradio 1,600 posebnih svjetala kako bi cijele godine mogao uzgajati rajčice. Ideja je bila povećati promet tvrtke, au isto vrijeme zadovoljiti sve veći broj potrošača koji žele jesti švedsku hranu tijekom cijele godine.
– Za nas kao plasteničku tvrtku prednost je i to što možemo većem broju ljudi ponuditi cjelogodišnje zaposlenje. Kada možemo ponuditi poslove samo 8-10 mjeseci godišnje, ponekad je teško vratiti radnu snagu.
“Uložio sam 7.5 milijuna u ovu rasvjetu, tako da je to velika investicija. Ali onda se pokazalo da je to sranje”
Thomas Lilja je ulaganje također vidio kao dio nove prehrambene strategije Švedske, čiji je cilj povećati stupanj samodostatnosti hranom. Povećana proizvodnja stvorila bi više radnih mjesta i veće porezne prihode, ali umjesto toga ide u krivom smjeru.
– U ovu sam rasvjetu uložio 7.5 milijuna, tako da je to velika investicija. Ali onda je postalo sranje. 2021. neće biti dobra godina – bit će to loš rezultat. Četvrta četvrtina bila je katastrofalna. Uopće nije ispalo kako sam zamišljala.
Zaposlenici su morali otići
U prosincu je njegova cijena električne energije bila oko dvije krune po kWh, dok je godinu dana ranije bila 35-40 öre. U prosincu je očekivao račun za struju od 100,000 kruna, ali umjesto toga pao je na pola milijuna kruna.
– Tijekom 15 godina koliko vodim ovu tvrtku kod nas je cijena struje bila 35-40 öre po kWh. Kad je dosegla više od tri krune, isključio sam polovicu osvijetljenog uzgoja, što je dovelo do toga da su biljke stradale i uginule.
“Tijekom 15 godina koliko vodim ovu tvrtku, naša cijena električne energije je bila 35-40 öre po kWh. Kad je dosegla više od tri krune, isključio sam polovicu osvijetljenog uzgoja, što je dovelo do toga da su biljke stradale i uginule.” To kaže uzgajivač rajčica Thomas Lilja.
Za Elleholmov uzgoj rajčica to znači povratak na prijašnji ciklus uzgoja koji počinje sadnjom u siječnju i završava u studenom, ali i da je troje od sedam zaposlenika moralo napustiti tvrtku.
– Kratkoročno je ovo pravi udarac, ali dugoročno ne znači puno. Možemo uzgajati bez rasvjete kao i prije, ali investicija će biti ruksak koji ćemo još dugo nositi sa sobom. Nikada ne dobijemo puni učinak od njega i osjeća se kiselo.
Nisko povjerenje u energetsku politiku
Poslovni panel Svenskt Näringsliva u siječnju, na kojem je odgovorilo 1,428 kompanija, pokazuje da je povjerenje u energetsku politiku nedavno opalo.
Na pitanje koliko vlasnici poduzeća imaju povjerenja da sadašnja energetska politika može zadovoljiti buduću potražnju za električnom energijom, u studenom je 33 posto odgovorilo "uopće ne vjeruje". U siječnju je ta brojka porasla na 41 posto. Ukupno, sada je blizu osam od deset onih koji imaju "prilično malo" ili "nikakvo" povjerenje.
Thomas Lilja jedan je od poduzetnika s mračnim pogledom na buduću opskrbu električnom energijom u zemlji. Između ostalog, kritičan je prema političarima koji kažu da će upravo vjetroelektrane riješiti nestašicu struje.
– Moderno društvo visoke tehnologije zahtijeva struju stalno, a ne samo kad puše. Ako nemamo dovoljno električne energije, morat ćemo se sve više angažirati u djelomičnim zamračenjima kao što imaju u Teksasu i Kaliforniji, između ostalih.
"Bi li se svi trebali preseliti u Norrland samo zato što je struja tamo jeftinija?"
Ono što bi želio vidjeti je da vlada ukine električne zone, kratkoročno preispita porez na električnu energiju i počne planirati predvidljivu proizvodnju električne energije u južnoj Švedskoj.
– Trenutno gradimo u drugačijim uvjetima natjecanja u zemlji. Trebaju li se svi preseliti u Norrland samo zato što je struja tamo jeftinija? Da sam danas lokalni političar u južnoj Švedskoj, bio bih prestravljen jer će investicije i osnivanje biti odgođeno kad ne bude struje.
Izvor: https://www.tn.se